IQ testovi

Izmjeri svoj stupanj intelektualne inteligencije

IQ testovi koje koristimo također su validirani i strogo provjereni i ukazuju vrlo točno na stupanj intelektualne inteligencije.

Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije, razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova i korištenja prethodnih znanja za snalaženje u novoj okolini u kojima ne pomaže stereotipno nagonsko ponašanje. Još se definira kao sposobnost brzog i učinkovitog snalaženja u novim i nepoznatim situacijama, a postoji i apstraktna definicija da je “inteligencija ono što se mjeri testovima inteligencije”.

Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena sposobnost. Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i učenjem.

Inteligenciju je moguće mjeriti, iako nesavršeno, testovima inteligencije. Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu, mnogi drugi činbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim. Mehanizmi pretvaranja inteligencije u društveni uspjeh nisu u potpunosti razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju inteligencije.

Inteligencija, mjerena IQ-om i drugim testovima, se najčešće koristi u obrazovnim, poslovnim i vojnim organizacijama zato jer je dobar pokazatelj na ponašanje pojedinca.

Tek nešto manje od 50 % pojedinaca ima manje-više konstantan IQ od rane dobi do adolescencije, a ostali pokazuju znatne oscilacije. Znatno je viša stabilnost verbalnog IQ-a u odnosu na neverbalni IQ.

Iz podataka se mogu izvući dvije pravilnosti:

što manje vremena protekne između testiranja, to su rezultati na testovima inteligencije povezaniji,
što su djeca starija, to rezultati unutar istog vremenskog intervala pokazuju veću povezanost.

Postoji izrazita pojava snažnog pogoršanja uspjeha na testovima inteligencije i nekom mjerama ponašanja otprilike 5 godina prije smrti – „završni pad“. Fluidna inteligencija (GF) pada već poslije 25. godine i to ne samo u testovima brzine nego i snage. Mjere kristalizirane inteligencije (GC) pokazuju u funkciji dobi otprilike isti tempo porasta kao što je to pad GF.

Na odnos spola i kognitivnog funkcioniranja djeluju dob (razlika u maturaciji) i socio-ekonomski status.

Najznačajnije razlike u testovima inteligencije:

u korist žena: verbalno razumijevanje, verbalna fluentnost, socijalna inteligencija i neki aspekti pamćenja,
u korist muškaraca: socijalna sposobnost, numeričko rezoniranje i mehaničke informacije.

Postoje dvije različite spacijalne sposobnosti: vizualizacija i orijentacija. Vizualizacija je sposobnost mentalne manipulacije slikovno zadanog podražaja. Orijentacija je shvaćanje rasporeda elemenata unutar vizualnog sklopa i sposobnost zadržavanja orijentacije pri promijeni spacijalne konfiguracije. Oba procesa zahtjevaju paralelno procesiranje i bolje idu muškarcima. Za socijalizacijske aspekte razlika u kognitivnim sposobnostima značajna je i interakcija između maturacije i socijalizacijskih postupaka – djevojčice kao grupa ranije se verbalno razvijaju, a dječaci su genetski veći, jači i aktivniji. Žene se formiraju oslanjajući se na verbalno, odnosno socijalno posredovan pristup problemima, a manje vježbaju i razvijaju spacijalne vještine.

Žene i muškarci pokazuju određene razlike u načinima odgovaranja – žene su nešto sporije i točnije, a muškarci su nešto brži na uštrb točnosti. Postoje razlike u varijabilitetu kognitivnih spobnosti u funkciji spola – kod muškaraca je nešto veći (ima više visoko inteligentnih muškaraca, ali zato ima i više retardiranih).

U usporedbi uspješnih žena s uspješnim muškarcima u akademskim zvanjima:

žene s doktoratima su inteligentnije od muškaraca s doktoratima (ženama potreban veći inteligentni kapacitet za afirmaciju u akademskim zvanjima)
žene koje su radikalnije i koje napuštaju konzervativnu ulogu žene lakše uspjevaju snaga ega i volje je jača u muškaraca.

Iako se na velikim uzorcima dobivaju statistički značajne razlike u pojedinim testovima i faktorima inteligencije, te razlike nisu brojčano velike i ne dopuštaju generalizaciju na pojedinačnoj razini, tako da dolazimo do zaključka da ne postoje neke bitne ili velike razlike u inteligenciji spolova.