Ili … Ma boli me u’vo za sve!

Mizofonija je nemogućnost izdržavanja normalnih svakodnevnih zvukova. Za ljude koji od toga pate ovo je veliko iskušenje, no koji su uzroci i koje su mogućnosti liječenja?

To budu relativno normalni zvukovi, koji dosta opterećuju mozak i opće stanje onog tko od toga pati. Glasno jedenje/žvakanje/šmrkanje/disanje drugih ljudi posebno je važno i visoko je pozicionirano na popisu nepodnošljivih zvukova koji izazivaju mržnju i bijes. To, dakle, nije fobija, jer strah ne osjećaju oni koji na ništa ne utječu. Također, psiholozi ne nalaze očigledan okidač, poput traumatičnog iskustva. Ovo nije ni opsesivno-kompulzivni poremećaj. Međutim, visoka razina stresa uzrokovana zvukom/bukom može na kraju kod onih koji su pogođeni izazvati  stvarne poremećaje. Osjetljivost ljudi s mizofonijom može se odnositi na jedan zvuk ili čak na nekoliko.

Tipični okidači mizofonije

Stručnjaci trenutno vjeruju da nije riječ o mentalnom poremećaju, već o posebnoj osjetljivosti, odnosno hipersenzibilnosti, koja bi mogla imati organske uzroke. Studije su pokazale da ljudi s mizofonijom također fizički reagiraju na zvukove mržnje.

Pomoću magnetske rezonancije tomografija, reakcije se mogu čak učiniti vidljivima. To znači da se može pretpostaviti da pogođena osoba ima pojačanu senzornu percepciju. Ovaj nalaz podupire i činjenica da se fenomen često javlja u djetinjstvu. Međutim, postoje i slučajevi u kojima su osobe, koje su pogođene, razvile ekstremne reakcije tek u kasnijoj dobi. Svatko tko reagira na jednu specifičnu vrstu zvuka ili buke također je izložen posebnom riziku da razvije više osjetljivosti.

Liječenje mizofonije

Izravno liječenje mizonofonije nije moguće jer to nije poremećaj u strogom smislu. Oni su uglavnom osjetljivi na svakodnevne zvukove, ali mogu nekako naučiti podnijeti buku. Ako ste sami zabrinuti, razgovarajte o tome sa svojom okolinom. Ako se nervirate čim netko klikne kemijskom, ljubazno zamolite osobu da se suzdrži od toga. Dobro je poznato da konstantno klikanje nečim nepotrebno  smeta drugima na što mizofonija ne mora utjecati. Osobito u svom osobnom okruženju trebali biste otvoreno govoriti o onome što vas muči kako biste mogli provoditi vrijeme s osobama koje su vam važne.

Samopomoć s mizofonijom

Reagirajte li osjetljivo na određene zvukove, stavite slušalice i slušajte laganu glazbu. Na putovanjima javnim prijevozom dokazali su se korisnim i audioknjige.

Neki također navode kako odricanje od stimulansa pomaže, ali i primjena naučenih vježbi opuštanja. Važno je aktivno bavljenje mizofonijom jer se problemi mogu složiti ako samo pokušate izdržati taj stres. U ekstremnim slučajevima to dovodi do toga da pogođeni prekidaju kontakte, a u najgorem slučaju nikada ne napuštaju kuću.

Ako ste zabrinuti, razgovarajte s liječnikom koji vaš problem shvaća ozbiljno. Možete potražiti i psihoterapijsku pomoć. Psihoterapeuti vam mogu pružiti tehničku podršku za razvoj odgovarajućih strategija za izdržavanje mržnje.

Istraživanja o mizofoniji

Budite svjesni da niste sami s mizofonijom. To vam pomaže da prihvatite svoj problem i sprječava vas da se opravdate ili čak osjećate krivicu.

U svibnju 2018. godine u Berlinu je održan Dan kompetencije “Mizofonični okidač” tijekom kojeg su razmijenjena iskustva. Istraživač mizofonije, Thomas H. Dozier, također doprinosi razvoju novih rješenja za one koji su pogođeni. Istraživačke pristupe nudi i Sveučilišna klinika Amsterdam. Jedan od pristupa liječenju je računalni program koji modificira aktivirajuće zvukove tako da više ne uzrokuju stres. Početni uspjesi pružaju znanstvenicima tragove da su na pravom putu.

Jedna od naših radionica će se posebno posvetiti ovom psihološkom fenomenu te vas pozivamo da nam se obratite ako želite naučiti u članku spomenute tehnike opuštanja!


Autor: Sonja Bajić